Dobrodošli u Pedagoško-psihološki kutak!
Ovdje možete pronaći materijale vezane uz učenje, emocionalni razvoj, motivaciju, prevenciju te podršku učenicima, roditeljima i nastavnicima.
Naš cilj je stvoriti sigurno i podržavajuće okruženje za sve članove školske zajednice.
Za sva pitanja, prijedloge ili podršku – slobodno nam se obratite!
Psihologinja
Silvana Vlašić
silvana.vlasic@skole.hr
Pedagoginja
Jona Medvidović
jona.medvidovic1@skole.hr
Prevencija
Korisne informacije i materijali u svrhu očuvanja i unaprjeđenja cjelokupnog psihofizičkog zdravlja, razvoja socijalnih vještina, vještina rješavanja problema i poticanja primjerenih oblika ponašanja učenika.
19. Tjedan psihologije · Pučko otvoreno učilište Imotski
Roditeljstvo i adolescencija – rastemo zajedno
U okviru 19. Tjedna psihologije u Pučkom otvorenom učilištu Imotski održan je skup namijenjen široj javnosti. Za tu su priliku psihologinje Silvana Vlašić i Irena Budimir izradile video uradak „Roditeljstvo i adolescencija – rastemo zajedno”.
Ideja za video proizašla je iz njihova svakodnevnog rada u srednjoj školi. U razgovorima s roditeljima često se ponavljaju ista pitanja o adolescenciji: kako postaviti granice, kako razgovarati s mladima i kako ih podržati u ovom osjetljivom razdoblju odrastanja. Zato su odlučile na jednom mjestu odgovoriti na neka od pitanja koja roditelji najčešće postavljaju.
Pozivamo vas da pogledate video u nastavku.
Što svatko od nas može učiniti za svoje mentalno zdravlje?
Učenički radovi
Razgovarajte.
Podijelite ono što vas muči s osobom kojoj vjerujete – prijateljem, roditeljem, nastavnikom.
Spavajte i krećite se.
Dovoljno sna i redovita tjelesna aktivnost izravno utječu na raspoloženje i koncentraciju.
Odmorite se od ekrana.
Vrijeme bez mobitela i društvenih mreža daje nam prostor za predah.
Njegujte odnose.
Vrijeme provedeno s ljudima uz koje se osjećamo dobro jedan je od najboljih čuvara mentalnog zdravlja.
Budite blagi prema sebi.
Pogreške i loši dani dio su života, a ne mjera naše vrijednosti.
Primijetite druge.
Jednostavno pitanje „Kako si?” – i spremnost da saslušamo odgovor – nekome može značiti puno.
Potražiti pomoć nije znak slabosti, nego hrabrosti i brige o sebi. Učenici se u svakom trenutku mogu obratiti razredniku i stručnoj službi škole, gdje ih čekaju povjerljiv razgovor i podrška.
Brinimo o sebi i jedni o drugima – ne samo danas, nego svakoga dana.
Svjetski dan mentalnog zdravlja · 10. listopada
Kviz o mentalnom zdravlju za učenike Ekonomske škole Imotski
Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10. listopada) u Ekonomskoj školi Imotski 13. listopada 2026. održan je kviz o mentalnom zdravlju za učenike drugih razreda, a provela ga je školska psihologinja Silvana Vlašić.
Kviz je izrađen prema materijalima Udruge Pragma, koja se bavi promicanjem mentalnog zdravlja te socijalnog i emocionalnog učenja djece i mladih, a škole diljem Hrvatske poziva da se uključe u obilježavanje ovoga dana. Udruzi Pragma zahvaljujemo na kvalitetnim i korisnim materijalima koji su bili temelj ove aktivnosti.
Kroz četrnaest pitanja učenici su provjerili i proširili svoje znanje o temama: emocionalnoj inteligenciji, stresu i zdravim načinima suočavanja s njim, slici o vlastitom tijelu, utjecaju mobitela i društvenih mreža (nomofobija, FOMO, „digitalna depresija”), ispitnoj anksioznosti, perfekcionizmu, stvaranju zdravih navika, usredotočenoj svjesnosti (mindfulnessu) i mentalnoj higijeni. Nakon svakog pitanja slijedilo je kratko pojašnjenje s praktičnim savjetima, a pitanja su potaknula i razgovor u kojem su učenici podijelili svoja iskustva i razmišljanja.
Učenici su saznali i koja je razlika između psihologa, psihijatra i psihoterapeuta te kome se mogu obratiti kada im je teško. Glavna poruka kviza jest da je briga o mentalnom zdravlju jednako važna kao i briga o tjelesnom zdravlju te da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti.
Silvana Vlašić
stručna suradnica psihologinja
Ekonomska škola Imotski · 2. listopada
Međunarodni dan nenasilja
Plakatima i radionicom protiv nasilja
Međunarodni dan nenasilja obilježava se 2. listopada, na dan rođenja Mahatme Gandhija, jednog od najpoznatijih zagovornika nenasilnog otpora. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila ga je 2007. godine s ciljem da se poruka nenasilja širi obrazovanjem i podizanjem svijesti javnosti te da se promiče kultura mira, tolerancije i razumijevanja.
Učenici naše škole ovaj su dan obilježili izradom plakata pod vodstvom Ivane Kujundžić, nastavnice vjeronauka, i Silvane Vlašić, stručne suradnice psihologinje. Kroz crtež, boju i kratke, jasne poruke promišljali su o tome što sve nasilje jest – od tjelesnog i verbalnog do isključivanja iz društva i nasilja na internetu – ali i o tome kako na njega možemo odgovoriti: razgovorom, uvažavanjem različitosti, pružanjem podrške i traženjem pomoći.
Radovi su izloženi u prostoru škole kako bi i ostale učenike, nastavnike i posjetitelje podsjetili da je nenasilje izbor koji činimo svakoga dana – u razredu, na hodniku, u dvorištu i na društvenim mrežama. Svaki je plakat mali poziv da zastanemo, promislimo o svojim riječima i postupcima te stanemo uz onoga kome je potrebna podrška.
Obilježavanje se nastavilo i radionicom: s učenicima prvih razreda održana je radionica na temu „Stop nasilju”, koju je vodila školska psihologinja Silvana Vlašić. Kroz razgovor i zajednički rad učenici su učili kako prepoznati različite oblike nasilja i kako na njih primjereno reagirati.
Škola treba biti mjesto u kojem se svatko osjeća sigurno, prihvaćeno i poštovano. Stoga podsjećamo sve učenike da nasilje nikada nije rješenje te da ga ne trebaju prešućivati: ako ga dožive ili mu svjedoče, mogu se obratiti razredniku, nastavnicima ili stručnoj službi škole.
Zahvaljujemo učenicima na trudu, kreativnosti i porukama koje su podijelili sa svima nama.
Silvana Vlašić, prof. psihologije
stručna suradnica psihologinja
Radionica „Stop nasilju” – učenici prvih razreda
Prezentacija: Nenasilna komunikacija i rješavanje sukoba
Učenički radovi
Prevencija vršnjačkog nasilja
Tematska sjednica Nastavničkog vijeća · 13. listopada 2026.
Izvješće s tematske sjednice Nastavničkog vijeća
Sažetak predavanja
Tema predavanja: Povratna informacija kroz pristupe vrednovanja
Predavačica: Silvana Vlašić, prof. psihologije, stručna suradnica psihologinja
Sudionici: članovi Nastavničkog vijeća Ekonomske škole Imotski
Datum održavanja: 13. listopada 2026.
Školska godina: 2026./2027.
Cilj predavanja
Cilj predavanja bio je povezati tri pristupa vrednovanju – vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog – s povratnom informacijom učenicima te nastavnicima ponuditi konkretne primjere formativnog i sumativnog vrednovanja u klasičnoj (predmetnoj) i modularnoj nastavi. Poseban naglasak stavljen je na vrednovanje skupova ishoda učenja u modularnoj nastavi i na vođenje bilježaka u e-Dnevniku.
Kliknite na pojedini dio predavanja za više detalja:
1. Vrednovanje i njegova svrha
Na početku je vrednovanje određeno kao sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i o postignutoj razini odgojno-obrazovnih ishoda, u skladu s unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje je istodobno procjena postignuća učenika i polazna točka za daljnje planiranje poučavanja. Prema Kyriacouu (1995.) ono nastavnicima i učenicima osigurava povratne informacije o napretku, motivira učenike, osigurava evidenciju napretka, izražava sadašnja postignuća i procjenjuje spremnost za buduće učenje.
Predstavljena su tri pristupa vrednovanju. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje formativni su pristupi i ne rezultiraju ocjenom, dok vrednovanje naučenog kao sumativni pristup u pravilu rezultira ocjenom.
2. Vrednovanje za učenje
Vrednovanje za učenje počiva na razrednoj kulturi u kojoj se učenici osjećaju sigurnima reći da nešto ne razumiju, primiti i dati povratnu informaciju te pogreške prihvaćaju kao prilike za učenje. Istaknuto je da povratna informacija dolazi prije ocjene, usmjerena je na napredak i vrijedi najviše dok učenik još može nešto promijeniti u svom radu.
Učinkovita povratna informacija točna je, konkretna i specifična te smanjuje raskorak između ostvarenog učenja i predviđenih ishoda: dijagnosticira teškoće, prepoznaje njihove uzroke i nudi načine kako ih svladati. Na primjerima je uspoređena preopćenita povratna informacija („Dobro napravljeno.”, „Poradi na učenju.”) s konkretnom i usmjerenom. Prikazani su izvori podataka za povratnu informaciju (promatranje, rasprave, posteri i mape, grafički organizatori znanja, kratke provjere, domaće zadaće), primjeri izlaznih kartica (3 – 2 – 1, semafor, dovrši rečenicu) te analitička rubrika i koraci njezine izrade, samostalno ili zajedno s učenicima.
3. Vrednovanje kao učenje
U vrednovanju kao učenju povratnu informaciju daju prije svega sam učenik (samoprocjena) i drugi učenici (vršnjačko vrednovanje), a nastavnik u manjoj mjeri, kada učenik treba podršku. Cilj je da učenik postupno preuzme praćenje vlastitog učenja, što jača njegov osjećaj kompetentnosti i motivaciju. Predstavljeni su alati poput lista za samoprocjenu, semafora i rubrika te reflektivna pitanja za učenike (npr. „Što je najvažnije što si danas naučio/la?”, „O čemu želiš više naučiti i zašto?”).
4. Vrednovanje naučenog
Vrednovanje naučenog sažima što učenik zna i može učiniti u određenoj vremenskoj točki, dokumentira postignuća i izvješćuje o njima. Naglašeno je kriterijsko ocjenjivanje: uradak se uspoređuje s unaprijed definiranim kriterijima, a ne s uradcima drugih učenika. I sumativna ocjena treba nositi povratnu informaciju o tome što je bilo dobro i zašto ocjena nije viša. Na primjeru usmenog izlaganja prikazana je holistička rubrika te uspoređena s analitičkom.
5. Vrednovanje u modularnoj nastavi
Drugi dio predavanja bio je posvećen modularnoj nastavi. Objašnjeni su osnovni pojmovi (modul, skup ishoda učenja – SIU, CSVET bodovi; 1 CSVET bod = 25 sati) i promjene u e-Dnevniku, u kojem se modul upisuje umjesto nastavnog predmeta, a SIU umjesto elemenata vrednovanja. Predložen je način upisa sata: naziv SIU-a, nastavna tema, nastavna jedinica i ishod učenja, uz oznaku oblika učenja (VPUP ili UTR).
Prikazan je tijek vrednovanja kroz SIU u četiri koraka: dogovor kriterija i provjera predznanja na početku, formativno praćenje tijekom učenja, ocjena SIU-a na kraju te zaključna ocjena modula iz pozitivnih ocjena svih SIU-a. Tablično su uspoređeni formativno i sumativno vrednovanje u klasičnoj i modularnoj nastavi. Primjeri formativnih i sumativnih postupaka, s analitičkim rubrikama i bodovnim ljestvicama, prikazani su za tri sektora:
- Ekonomija i trgovina – modul Uvod u poduzetništvo (SIU Kreativnost i poslovna ideja): izlazne kartice, lista za procjenu poslovne ideje, vršnjačko vrednovanje i projektni zadatak s analitičkom rubrikom;
- Turizam i ugostiteljstvo – modul Komunikacijske vještine (SIU Poslovni bonton u turizmu i ugostiteljstvu): igranje uloga, samoprocjena semaforom i projektni zadatak simulacije socijalne situacije;
- Upravno-poslovni referent – modul Poslovna psihologija: analiza slučaja, umna mapa, dnevnik učenja te sumativna analiza slučaja iz radnog okruženja.
Na primjeru modula Održivo poslovanje prikazan je izračun zaključne ocjene modula ponderiranjem ocjena SIU-a CSVET bodovima, uz napomenu da elemente i postupak zaključivanja utvrđuje stručni aktiv, a ocjenu zaključuju nastavnici modula u dogovoru. Za nedovoljno ostvaren SIU predviđene su konzultacije, a ako ishodi ne budu ostvareni do kraja nastavne godine, dopunski rad. Predstavljeni su i predlošci bilježaka u e-Dnevniku (početak modula, početak i kraj svakog SIU-a, kontinuirano praćenje), uz načelo da je svaka bilješka afirmativna i, kada je potrebno, sadrži jednu konkretnu smjernicu za napredak.
6. Smjernice, izvješćivanje i opisno praćenje
Izdvojene su četiri smjernice za davanje povratne informacije: motivirajte (prvo istaknite što je dobro), budite precizni, budite dobronamjerni (komentirajte rad, a ne osobu) i budite od pomoći (usmjerite se na ono na što učenik može utjecati). Navedene su i najčešće pogreške: preopćenitost, usmjerenost na osobu ili samo na neuspjeh, nepravovremenost, prikrivena prijetnja, sarkazam te neprimjeren jezik i opseg.
Objašnjeno je kome informacija o napredovanju služi – učenicima, roditeljima i nastavnicima – i u kojim se oblicima izvješćuje. Prikazani su primjeri formulacija za opisno praćenje na tri razine ostvarenosti ishoda i po četiri područja (sposobnosti i usvojenost, interesi i stavovi, samostalnost i odnos prema radu, ponašanje), uz preporuku da se etikete (npr. „Nemaran odnos prema radu.”) zamijene opisom ponašanja i konkretnom smjernicom.
7. Rasprava i zaključci
Kao poticaj za raspravu korišten je video Dylana Wiliama Feedback on learning (Education Scotland), koji naglašava da povratna informacija treba učenika pomaknuti na sljedeći korak u učenju, a ne djelovati na njegov ego. Nastavnici su raspravljali o učestalosti i obliku povratnih informacija, preprekama pri njihovu davanju i primanju te o tome kako ih usmjeriti na sljedeći korak u učenju.
Zaključeno je da su formativno vrednovanje i kvalitetna povratna informacija jednako važni u predmetnoj i u modularnoj nastavi te da u modularnoj nastavi, zbog kraćeg trajanja SIU-a, povratna informacija treba biti brža i češća. Predloženo je da svaki stručni aktiv odabere jedan primjer formativnog vrednovanja koji će isprobati u svom predmetu ili modulu te da se na razini aktiva usklade bodovne ljestvice, postupak zaključivanja ocjene modula i način upisa u e-Dnevnik.
Korišteni izvori
MZO (2019). Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju; Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN 112/2010, s izmjenama i dopunama); ASOO (2024). Smjernice za primjenu strukovnih kurikuluma; strukovni kurikuli (NN 53/2025, NN 47/2025); Woolfolk, A. (2016). Edukacijska psihologija; Loomen – Škola za život; Wiliam, D. Feedback on learning (Education Scotland).
U Imotskom, 14. listopada 2026.
Izvješće sastavila:
Silvana Vlašić, prof. psihologije
Prezentacija: Povratna informacija kroz pristupe vrednovanja
Poticanje učinkovite komunikacije u razredu
Komunikacija u nastavi nije samo prenošenje informacija. Ona utječe na to kako se učenici osjećaju na satu, koliko su motivirani i koliko su spremni surađivati. Kako s učenicima razgovaramo, kako reagiramo na njihove pogreške i kako izražavamo kritiku, oblikuje razrednu klimu i odnos povjerenja između nastavnika i učenika.
U prezentaciji psihologinja Silvane Vlašić i Irene Budimir prikazane su tehnike koje nastavnicima mogu olakšati svakodnevnu komunikaciju s učenicima:
- asertivna komunikacija u sedam koraka
- aktivno slušanje
- ja-poruke
- konstruktivna kritika i „tehnika sendviča”
- učinkovito rješavanje sukoba
Uz svaku tehniku navedeni su primjeri iz školske svakodnevice: učenik koji kasni na sat, učenik koji ometa nastavu, učenica koja se rasplače zbog ocjene. Za svaki primjer usporedno su prikazane rečenice koje bi bilo dobro izbjegavati i one koje potiču suradnju. Posebno su obrađeni komunikacija usmjerena na ponašanje, a ne na osobnost učenika, izbjegavanje uspoređivanja s drugim učenicima te pozitivno potkrepljenje.
Prezentacija završava podsjetnikom da učinkovita komunikacija gradi međusobno povjerenje i poštovanje, jača samopouzdanje učenika i pridonosi ugodnijim emocijama. A to znači i manje stresa te bolje mentalno zdravlje, i za učenike i za nastavnike.
Nadamo se da će vam primjeri biti korisni i da ćete neke od predloženih tehnika isprobati u svom razredu.
Silvana Vlašić i Irena Budimir
psihologinje
Prezentacija: Poticanje učinkovite komunikacije u razredu
Učenici s teškoćama u razvoju: podrška, praćenje i vrednovanje
Pružanje neposredne potpore u razrednom okruženju
Svaki razred danas je raznolik, a učenici s teškoćama u razvoju trebaju podršku prilagođenu upravo njihovim mogućnostima i potrebama. Nastavnici su pritom ključni: o njihovim svakodnevnim postupcima u razredu uvelike ovisi hoće li učenik napredovati, osjećati se sigurno i biti prihvaćen kao ravnopravan član razrednog kolektiva.
Prezentacija je zamišljena kao praktičan vodič za nastavnike i obuhvaća četiri cjeline:
- Zakonski okvir – tko su učenici s teškoćama u razvoju i kako stručno povjerenstvo određuje primjereni program
- Primjereni programi – razlika između individualiziranih postupaka i prilagodbe sadržaja, što se prilagođava te kako i kada se individualizirani program izrađuje i prati tijekom školske godine
- Strategije podrške – konkretni postupci za rad s učenicima s ADHD-om, disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, intelektualnim teškoćama, poremećajima iz spektra autizma, teškoćama mentalnog zdravlja te tjelesnim i motoričkim teškoćama
- Praćenje i vrednovanje – vođenje dokumentacije, prilagodbe provjeravanja prema vrsti teškoće i smjernice za ocjenjivanje prema programu učenika
Naglasak je na tome da individualizirani program polazi od jakih strana učenika, da se učenika uspoređuje sa samim sobom, a ne s drugima, te da se pogreške koje su posljedica teškoće ne odražavaju na ocjenu. Jednako je važno na vrijeme prepoznati i vrednovati trud koji učenik ulaže, uz poštovanje njegova dostojanstva i povjerljivosti podataka.
Uz prezentaciju se nalazi i popis propisa i literature, kako biste po potrebi mogli provjeriti pojedinosti zakonskog okvira i proširiti znanje o pojedinim vrstama teškoća.
Uspješna podrška nije samo prisutnost uz učenika, nego aktivno stvaranje uvjeta da on postane vidljiv, shvaćen i prihvaćen kao ravnopravan član zajednice.
Za sva pitanja, savjete i dogovore oko izrade individualiziranih programa slobodno se obratite stručnoj službi škole.
Silvana Vlašić, prof. psihologije
stručna suradnica psihologinja